Banka Slovenije će ojačati dijalog s nadležnim institucijama kako bi se pronašlo rješenje koje će odgovarati zajmoprimcima koji uzimaju kredite i onima koji ih ne mogu otplaćivati.
Najavila je to nakon poziva da se ublaže mjere jer je rast minimalne plaće nekima značajno smanjio kreditnu sposobnost. S povećanjem minimalne plaće iznos koji, u skladu s uvjetima Banke
Slovenije za osobno kreditiranje, mora ostati na računu zajmoprimca
nakon uplate mjesečnog anuiteta. "Ova makrobonitetna mjera štiti je od
mjesečnog opterećenja koje bi premašilo zakonski minimalni iznos
potreban za preživljavanje", napisala je Banka Slovenije u odgovoru
Ministarstvu rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti
koje ju je pozvalo da ispita izmjene ovih ograničenja. Banka Slovenije je naglasila da raste i opća razina plaća, što
povećava kreditnu sposobnost ostalih zajmoprimaca. “Prema posljednjim
podacima, rast stambenog kreditiranja je stoga relativno visok i iznosi
10,5 posto na godišnjoj razini”, dodaju. Kako su naveli, od uvođenja
makrobonitetne mjere u studenom 2019. godine prate ključne parametre
koji utječu na učinkovitost te mjere. Napokon su sredinom prošle godine
uvjeti malo ublaženi. Od srpnja prošle godine omogućeno je kreditiranje kupaca koji nakon
uplate mjesečne rate imaju iznos manji od propisanog. Banke se mogu
odlučiti za ovu iznimku za najviše 10 posto transakcija. "Iz podataka
banaka razvidno je da je u stambenom kreditiranju u prošlom razdoblju
korišteno samo 2,4 posto iznimki", naveli su. Ugovori o kreditiranju stambenih nekretnina uz jamstvo države izuzeti
su od ograničenja kreditiranja stanovništva, napisali su. No ta
mogućnost nije zaživjela u praksi jer je, kako je lani u prosincu rekao
ministar financija Klemen Boštjančič, zakon o stambenom jamstvu za mlade
toliko loše napisan da je neprovediv. Saborski odbor za kontrolu javnih financija također je nedavno
zatražio dogovor o tome koja bi ograničenja kreditiranja, koja su u
nacionalnoj nadležnosti, odgovarala Sloveniji. Banke, između ostalog,
kažu da su previše ograničene u kreditiranju, a regulator kaže da su
rizici u bankarskom okruženju povećani i da su mjere primjerene. Nakon plaćanja svih rata iz ugovora o kreditu, pojedincu mjesečno
mora ostati najmanje 914,55 eura, a za svako dijete taj iznos mora biti
veći za 248,92 eura, upozorilo je udruženje banaka. "Čovjek s prosječnom
plaćom i jednim djetetom nije kreditno sposoban... To ne postoji nigdje
drugdje", kritičan je bio predsjednik Uprave NLB-a Blaž Brodnjak na
sjednici u DZ-u.